Moćnici u ratu pred njom klečali, a onda joj surovo naplatili: Dobijala je sve što želi, pa dočekala jeziv kraj
Rođena 1876. godine u holandskom gradu Leuvardenu, Margareta je detinjstvo provela u luksuzu, sve dok njen otac nije bankrotirao, a porodica se raspala. Već kao mlada devojka pokazivala je bunt, slobodnog duha, neukrotiv temperament i sklonost umetnosti.
Nakon neuspešnih pokušaja školovanja i propalog braka sa vojnikom Rudolfom Makleodom, sa kojim je imala dvoje dece, život ju je vodio putem patnje, gubitka i – glamura.
Nakon smrti sina i razvoda, ostavljena bez novca i ćerke, Margareta se seli u Pariz. Tu, iz pepela jedne izgubljene žene, rađa se „Mata Hari“ – senzualna plesačica, umetnica, zavodnica.
Uspon božanstva
Pod umetničkim imenom koje na malajskom znači "oko dana" (Sunce), Mata Hari 1905. godine postaje senzacija. Njene plesne tačke, inspirisane istočnjačkim ritualima, izazivaju pravu histeriju. Nastupa širom Evrope, fascinira publiku i osvaja naslovne strane – od Pariza i Milana, do Monte Karla. Svojim bogato ukrašenim kostimima, prozirnim velovima i smelim pokretima, Mata Hari postaje sinonim za senzualnost.
Pogledajte u galeriji njene fotografije, zbog kojih su moćnici pred njom padali na kolena i u ratu:
Istovremeno, u njen život ulaze moćni ljubavnici – plemići, bankari, vojna lica. Od njih ne samo da dobija poklone i vile, već i zaštitu i status. Na vrhuncu slave zarađuje vrtoglavih 10.000 franaka po nastupu (danas oko 37.000 evra).
Pad ikone u vihoru rata
Ali početkom Prvog svetskog rata 1914. godine, svet se menja. Granice se zatvaraju, pozornice zamuknu, a glamur ustupa mesto sumnji. Zbog neutralnosti Holandije, Margareta slobodno putuje Evropom, što budi sumnju kod obaveštajnih službi – nemačke, britanske i francuske.
U Hagu joj nemački konzul nudi da postane špijun – Agent H21. U zamenu za 20.000 franaka, ona prihvata, navodno kao nadoknadu za stvari koje su joj konfiskovali 1914. godine.
Nakon što su je Francuzi uhapsili, priznala je da je, iako je prihvatila novac od Nemačke, dala samo zastarele informacije nemačkom obaveštajnom oficiru.
Prema izjavama koje je Mata Hari navodno dala, pristala je da deluje kao francuski špijun u Belgiji koju su okupirali Nemački i nije se potrudila da francuskoj obaveštajnoj službi kaže za svoj prethodni dogovor sa Nemcima.
Nameravala je da obezbedi saveznicima pomoć Ernesta Avgusta, vojvode od Braunšvig-Lineburga u Nemačkoj i naslednika vojvodstva Kamberlend u britanskom plemićkom domu.
Uhapšena, osuđena, zaboravljena
Na zoru 13. februara 1917. godine, Margareta je uhapšena u Parizu. Zvaničnici su okrivili njene špijunske aktivnosti u ime Nemačke za smrt čak 50.000 francuskih vojnika, iako nije bilo dokaza koji bi potkrepili tu tvrdnju. Tri meseca provodi u pritvoru, gde je izgladnjivana, ismevana i ispitivana. Iako priznaje da je uzela novac od Nemaca, tvrdi da nikada nije radila za njih.
Uprkos nedostatku dokaza, vojni sud je sudi i – osuđuje. Žrtveno jagnje jednog posrnulog naroda, Mata Hari je 15. oktobra 1917. streljana. Odbila je povez preko očiju. Svedoci tvrde da je poslednje što je uradila bilo – da pošalje poljubac svojim dželatima.
Tragedija porodice
Njena ćerka Noni umire samo godinu dana kasnije, pod sumnjom na posledice sifilisa naslednog od oca. Bivši muž se ponovo ženi, dobija novu ćerku i zaboravlja Margaretu. Francuska država rasprodaje njene stvari da bi pokrila troškove suđenja. Njeno telo biva donirano medicinskom fakultetu – bez dostojanstva, bez groba, bez oproštaja.
Mit ostaje
Godinama kasnije, Mata Hari je postala više od žene – postala je mit. Bila je umetnica, majka, ljubavnica, špijunka – a možda i nije kriva. Danas je simbol strasti, slobode i žrtve jednog vremena koje nije znalo da prihvati ženu koja je bila „previše“.
Bonus video: Spasić o uhapšenom albanskom špijunu